Hegelova filozofija prava - Mile Babić

O odnosu religije i politike Hegel govori u svom djelu Osnovne crte filozofije prava, i to u 270. paragrafu toga djela. Hegel se slaže sa odvajanjem države od društva i s odvajanjem države od religije, koje je nastalo nakon Francuske revolucije. Hegel zagovara ljudske slobode koje su postignute Francuskom revolucijom, ali je brzo uvidio da se u ime slobode može razarati slobodu (jakobinski teror u Francuskoj i nacionalna romantika u Pruskoj). Hegel je protiv svih krivih oblika religije, kratko rečeno, on je protiv religije neslobode. On je za religiju slobode i za filozofiju slobode. Sloboda je kod Hegela kriterij napretka. Napredak u povijesti je istovjetan s napretkom u slobodi. Za Hegela je država ostvarenje slobode. Prije Francuske revolucije država se temeljila na religiji neslobode. Nakon Francuske revolucije Hegel želi utemeljiti državu na religiji slobode, jer je individualističko utemeljenje politike – koje je i danas na snazi – subjektivno i nestabilno. Država koja nastaje dogovorom pojedinaca – to je moderna država – za Hegela je nestabilna.